Zbog ugroženosti pčela i visoke stope njihove smrtnosti, članice Europske unije odlučile su zabraniti pesticide koji su štetni po pčele.

U sljedećih šest mjeseci EU će zabraniti upotrebu aktivnih supstanci koje se koriste u pesticidima. Prema rezultatima provedenih znanstvenih istraživanja dokazano je da ista predstavljaju opasnost za život pčela.

Zabrana korištenje odnosit će se na tri najčešća pesticida– klotianidina, imidakloprida i tiametoksama, a obuhvatit će sve poljoprivredne usjeve na otvorenom.

Ova odluka donesena je na redovnom sastanku Odbora za biljke, životinje, hranu i stočnu hranu gdje su države članice EU odlučile podržati prijedlog Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća pesticida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) za sve poljoprivredne usjeve.

Cilj ovog poteza jest zaštiti pčele i ostale oprašivače na zemlji koji su od neprocjenjive vrijednosti za ljudski život i opstanak života, a odluka će stupiti na snagu do kraja 2018.-te godine.

Europska unija je u 2013.-toj zabranila primjenu ovih pesticida na usjevima uljane repice, kukuruza, suncokreta i ostalim cvjetnim kulturama koje privlače pčele. Razlog tome leži u njihovom negativnom utjecaju na pčelinje zajednice.

Pčele su zajedno s ostalim oprašivačima ključne za uzgoj i razvoj povrća i voća. Ujedno su i zaslužne za oprašivanje tri četvrtine svih usjeva stoga i trebaju biti na listi prioriteta za zaštitu.

Zbog upotrebe pesticida, broj oprašivača se svake godine smanjuje, a pesticidi koji u sebi sadrže neonikotinoid predstavalju direktnu opasnost za pčele - izjavila je Europska agencija za sigurnost hrane.

Agencija je također izrazila zabrinutost oko opasnih efekata koji smanjuju plodnost pčela i broj pčela u koloniji te povećavaju njihovu dezorjentiranost što uzrokuje da pčele ne mogu pronaći svoju košnicu. S druge strane pčele traže polja koja su u doticaju s tim kemikalijama jer one u pčelama izazivaju ovisnost.

Upravo zbog toga odsada će se ove “kemikalije” moći koristiti samo u staklenicima ili u strogo kontroliranim područjima kako bi se njihov doticaj s pčelama sveo na minimalnu razinu.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec komentirao je:

"Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi. Prema procjenama koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele. Stoga smo u rezoluciji Europskog parlamenta u ožujku pozvali na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. Zatražili smo uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstancija u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela."

Pčele ne mogu živjeti s kemikalijama, a mi ne možemo živjeti bez pčela

Cijela situacija privukla je pozornost javnosti i pčelara diljem svijeta pa se tako preko 5 milijuna ljudi pronašlo na popisu peticije. Peticijom se podržava zabrana toksičnih pesticida kojom bi se smanjio broj umiranja pčela, a svoju podršku možete iskazati i vi.

Postavlja se pitanje što će se početi koristiti umjesto dosadašnjih pesticida u poljoprivredi?

Odgovor na to još uvijek nije poznat no sigurna je jedna stvar, a to jest ako se ove kemikalije zamjene drugima koje imaju slične spojeve i nuspojave, pčele se zajedno s ostalim oprašivačima neće zaštiti već će se cijeli proces ponoviti.

Ovo pitanje komentirao je i profesor Dave Goulson, sa sveučilišta Sussex te je rekao da prirodi i poljoprivredi treba proces koji je održiv dugoročno. Proces bez posljedica na ostale žive zajednice u prirodi što znači da se treba okrenuti održivim metodama uzgoja kojima će se korištenje pesticida svesti na minimalnu razinu.

No, ne slažu se svi s ovim potezom i ograničenjem EU, a prvi koji se protive su proizvođači pesticida pa su oni optužili EU da pretjeruje s oprezom i poručili da ako se pesticidi koriste prema uputama oni nisu štetni. Uz to su upozorili da će se ova odluka manifestirati na pad prinosa usjeva što će osjetiti cjelokupno tržište.

Mišljenja oko ove odluke su podjeljena, no sagleda li se cijela situacija možemo zaključiti da su pesticidi postali naša svakidašnjica, a oni imaju negativne učinke na žive organizme u prirodi.

S jedne strane stoje poljoprivrednici koji se koriste ovim sredstvima da se riješe neželjenih bolesti i štetočina na usjevima. S dok s druge strane imamo pčele bez kojih ne bismo imali tri četvrtine usjeva, a upravo smo mi ti koji ih ovim kemikalijama uništavamo.