Ispravno pakiranje i skladištenje vrcanog meda je iznimno bitna stavka u proizvodnji meda. Bitno je imati na umu da se mora paziti pri odabiru posuda za vrcani med. Posude moraju biti bez ikakvih mirisa i dobro očišćene. Ovisno o količini vrcanog meda mogu se koristiti različite posude za spremanje meda. Dobro očišćene staklenke, te glazirane ili emajlirane posude su dobre za manje količine meda, a za veće količine su dobre glazirane bačve, ili bačve od nehrđajućeg lima. Ako se na emajliranoj posudi uoči ogrebotina, potrebno ju je premazati vrelim voskom kako bi med bio zaštićen od posljedica oksidacije lime. Kako bi mogli ispravno pohraniti vrcani med, potrebno je i znati kada je med spreman za vrcanje. 

Kada vrcati med?

Med spreman za vrcanje mora biti zreo. Ne smije sadržavati više vode nego što je dozvoljeno. Naime, med nije sačinjen samo od sokova plodova, nektara cvjetova, i slatkih sokova koje izlučuju insekti. Pčele to obrađuju dodatkom ferment invertaze kako bi se složeni šećeri razgradili na jednostavne šećere. Početna mješavina u sebi sadrži 28 do 79% vode. Postotak vode se smanjuje razgradnjom složenog šećera u jednostavne. Kada postotak vode dosegne 20%, tada se taj med može smatrati zrelim.

Ako med u sebi ima više vode nego što je normalno i koncentracija šećera je nedovoljna, tada se u njemu razvijaju kvaščeve gljivice. One uzrokuju takozvano vrenje meda razlažući šećer na alkohol i ugljični-dioksid. Ugljični-dioksid ispari no alkohol se, pod utjecajem bakterija, raspada na octenu  kiselinu i vodu. Zbog toga se med ukiseli.

Pakiranje meda

Iz svega navedenog može se zaključiti da se vrca samo med poklopljen u saću jer se u njemu ne mogu razviti kvaščeve gljivice pa nema vrenja. No, ako se tijekom sezone medišta brzo napune može se izvaditi nekoliko okvira s barem djelomično poklopljenim medom kako bi se napravilo mjesta za još nektara. Izvađeni okviri se mogu izvrcati.

Med koji nije bio barem dvije trećine poklopljen najbolje je uliti u posude sa širokim otvorom, npr. bačve i lonci. S obzirom da takav med sadrži višak vode, potrebno ju je ispariti postavljanjem gaze preko otvora. Kako bi se isparavanje moglo dogoditi potrebno je i održavati optimalnu temperaturu u prostoriji. Prostorija treba imati temperaturu 25°C i više te treba biti potpuno suha.

Nekoliko dana nakon vrcanja potrebno je očistiti med skidanjem mrvica saća i peludi s površine. Bez obzira da li je posuda bila pokrivena gazom ili ne. Nakon čišćenja posudu je potrebno dobro zatvoriti.

Skladištenje meda

Upakirani med treba spremiti u suhu i čistu prostoriju, s temperaturom između 25 - 30°C. Bitno je da u toj prostoriji nema nikakvih proizvoda ili predmeta s mirisom, kao što su kiseli kupus, bačve od vina ili rakije, krumpir, pesticidi, boje, umjetna gnojiva… Prisutnost jakog mirisa bi mogla utjecati na med jer bi mogao poprimiti taj miris, a to bi se svakako htjelo izbjeći.

Loše skladišteni med se može pokvariti, tj. kristalizirati ili ukisnuti. Čak i potpuno zreo med se može razvodniti ako posuda nije hermetički zatvorena a prostorija je vlažna, ili u nju dospijeva vlažni zrak. Med se razvodni jer upije vlagu iz vlažnog zraka i tada postoji mogućnost kvarenja. Što je veći postotak vode u medu, to je med više podložan kvarenju.

Kako spriječiti kvarenje vrcanog meda?

Kvarenje meda se može spriječiti praćenjem postotka vlažnosti. Postoje naprave za takvo mjerenje, no za pčelara i potrošače postoji i jednostavnija metoda, mjerenje specifične težine meda. Za mjerenje specifične težine koristi se posebna posuda s oznakama volumena, tj. menzura.

Mjerenje postotka vlažnosti provodi se u tri koraka:

1. Izmjeriti težinu prazne menzure.

2. Menzura sa stavi na vodoravnu površinu i u nju se ulije med točno do oznake volumena (¼ litre, ½ litre ili 1 litra).

3. Napunjena posuda se precizno izvaže i od te težine se oduzme težina prazne menzure. Razlika predstavlja čistu težinu meda.

Jedna litra meda koja ima težinu jednaku ili veću od 1,4 kg potvrđuje da je taj med zreo. 

Otkupna poduzeća koriste naprave kao što su refraktometar i hidrometar. Refraktometar radi na principu loma svjetlosti.

Hidrometar se sastoji od cjevčice s podjeljcima koja se stavlja u med. Postotak vode u medu odredi se prema razini do koje je cjevčica uronjena.

Zadnji korak je itekako bitan

U proizvodnji meda se velika pažnja posvećuje brizi o pčelama, njihovoj paši i ekstrakciji meda. No, budući da je pakiranje i skladištenje meda zadnji korak često mu se ne daje dovoljno pažnje. Potrebno je mnogo truda za dobivanje dobrog meda, no sav taj trude može biti uzaludan ako se med ne skladišti ispravno i med se pokvari. Zato je i skladištenju meda potrebno pristupiti vrlo odgovorno, i osigurati optimalne uvjete. Nemojte dopustiti da sav vaš rad propadne u zadnjem koraku.