mi volimo pčele
Pripremljenost pčelinjih zajednica za zimu je vrlo bitna stavka pčelarstva. Kaže se da pčelarska godina počinje krajem ljeta, tj. pripremom za zimu jer akcije provedene tada uvelike utječe na rezultate u narednoj sezoni.
O pripremi ovisi kako će pčele prezimiti i kakav će biti prinos pčelinjeg meda u narednoj sezoni. Glavni uvjet za dobro prezimljavanje je osigurati dovoljno zaliha hrane, prvenstveno meda.
Odgovor na to pitanje ovisi o tome koga pitate. Jedni smatraju da je pčelama dovoljno 12-15 kg, dok drugi smatraju da trebaju 25-30 kg. Prvi vide manju količinu kao dovoljnu jer smatraju da je bolje prihranjivati pčele u proljeće kako se višak meda ne bi bacao.
Smatraju da prihranjivanje pospješuje leženje kod matice čime se ubrzava proljetni razvoj. No, zaboravljaju da su ponekad proljetne vremenske prilike tako loše da prihranjivanje nije moguće te pčele ugibaju od gladi.
Mnoga ispitivanja su potvrdila da pčelama treba osigurati više hrane nego što im je potrebno, a ne očekivati da će zajednica potrošiti samo 14-15 kg meda tijekom zime.
Ispitivanja provedena u Rusiji su pokazala da količina zaliha hrane utječe na veličinu legla. Uz veće zalihe hrane matica polaže više jaja čime se leglo povećava.
Nadalje, pojačanom ishranom ličinki dobivaju se kvalitetne pčele koje su produktivnije i duže žive. Kako bi se osigurala kvalitetna ishrana, zalihe hrane nikada ne bi trebale biti manje od 8 kg.
Količina hrane koju je potrebno ostaviti pčelama ovisi o vremenskim uvjetima područja tako da u sjevernijim područjima naše zemlje treba pčelama ostaviti više hrane nego u primorskom području. Veće količine hrane su potrebne jer u sjevernim krajevima pčele ne unose nektar pet do šest mjeseci u godini, no i u primorskim krajevima je potrebno ostaviti najmanje 15 kg meda.
Velika zaliha hrane ima bitan utjecaj na mikroklimu u košnici tijekom zime. Što su zalihe veće to je temperaturno odstupanje u košnici manje; veća masa se teže grije, ali i sporije hladi. Upravo velika promjena temperature je jedan od čestih razloga ugibanja pčela zimi.
S padom temperature u košnici pčele se skupljaju u grupe radi grijanja. Kada temperatura padne na 10°C pčele se skupe u klupko što može biti vrlo nepovoljno ako se klupko formira na mjestu gdje nema dovoljno hrane. Kao rezultat nedostatka hrane kod klupka čak i jake pčelinje zajednice mogu uginuti. S velikom zalihom hrane pčele zbog sporijeg hlađenja stvaraju klupko postepeno pa ne dolazi do ugibanja pčela zbog nepovoljnog mjesta za stvaranje klupka.
Kako bi se naredna sezona mogla kvalitetno iskoristiti, treba voditi računa o količini meda koju su pčele prikupile. Ako nisu sakupile dovoljno meda za zimu, potrebno ih je prihranjivati.
Prihranjivanje se provodi u jesen razrijeđenim medom ili šećernim sirupom. Ne treba kalkulirati s prihranjivanjem u proljeće jer tim prihranjivanjem se ne postižu ništa bolji rezultati nego jesenskim prihranjivanjem.
Pčele će potrošiti istu količinu hrane neovisno o tome da li dobiju svu hranu pred zimu ili se prihranjuju u proljeće. Prije spremanja prihrane važno je osigurati da je med količinski barem polovica zalihe hrane.
Prihrana od šećernog sirupa se priprema tako da se voda i šećer miješaju u omjeru 1:2. Ako je u vrijeme prihranjivanja temperatura visoka tada se miješaju u omjeru 1:1.5. Za pripravu sirupa potrebno je koristiti vodu koja je pitka i bakteriološki čista, a ako niste sigurni vodu je potrebno prvo prokuhati. U posudi se ugrije voda do vrenja i zatim se posuda makne s grijača. U vrelu vodu se sipa šećer i miješa sve dok se ne otopi.
Čim se šećer otopi, na svakih 4-5 kg šećera se doda jušna žličica vinske kiseline. Kiselina se dodaje jer pospješuje pretvaranje saharoze u jednostavne šećere. Sirup ne treba stavljati na vatru da vrije.
Med u zalihama hrane treba biti kvalitetan kako bi se dobilo kvalitetno leglo. Ako su pčele tijekom jeseni napravile med od medljike, treba ga izvrcati i umjesto njega dodati cvjetni med. Tu je također potrebno voditi računa da je med barem polovica zaliha hrane, a ostalo se zatim može zamijeniti šećernim sirupom. Tijekom zime pčele prvo koriste sirup, a krajem zime uzimaju med za hranjenje legla.
Pripremi pčelinje zajednice za zimu treba pristupiti vrlo ozbiljno. Znanstvena istraživanja u Rusiji su pokazala da zimovanje zajednice na nekvalitetnom medu rezultira trošenjem veće količine hrane i većim ugibanjem pčela. Uspjeh sezone ovisi o snazi i produktivnosti pčelinje zajednice pa je bitno reagirati na vrijeme i dobro pripremiti zajednicu za zimu.
Fotografija: Max Pixel
