mi volimo pčele
Whoop je vibracijski impuls kojeg proizvode pčele, a za kojeg se dugo mislilo da je signal drugim pčelama da prestanu s onim što rade.
Pčele proizvode vibracije pomoću svojih krilnih mišića i zvuk je nečujan ljudskom uhu, ali ga mogu detektirati akcelerometri postavljeni u košnicu.
U istraživanju provedenom 1950. godine, znanstvenici su otkrili da je taj signal često popraćen razmjenom hrane, što je stvorilo pretpostavku da signalizira zahtjev za hranom. Kasnije je ustanovljeno da se signal pojavljuje ako jedna pčela pokuša spriječiti izvođenje njihajućeg plesa druge pčele. Njihajući ples je ponašanje koje govori drugim pčelama gdje da vrše ispašu. Iz toga proizlazi interpretacija whoop-a kao signala “stop” koji upozorava pčele da ne obavljaju ispašu na mjestima gdje bi moglo biti problema, kao što je prisutnost predatora.
Martin Bencsik i kolege sa Nottingham Trent Sveučilišta u Ujedinjenom Kraljevstvu su željeli više saznati o navedenoj pojavi te su postavili akcelerometre u košnice i pratili rezultate tijekom jedne godine. Zatim su koristili softver kako bi skenirali sve snimke i identificirali signal.
Rezultati su pokazali da se signal javlja puno češće nego što se mislilo, akcelerometar je detektirao šest do sedam signala u minuti s vrlo malog dijela košnice. Zaključili su da nije moguće da je pčela toliko često zahtijevala hranu niti da je toliko često pokušala prekinuti ples druge pčele.
Vrlo bitno je i saznanje da se signal većinom javlja tijekom noći dok se njihajući ples javlja tijekom dana kada pčele idu na ispašu. Nadalje, signal je jednostavno dobiti od stotina pčela blagim kucanjem na drveni zid košnice.
Postavivši kamere unutar košnice znanstvenici su otkrili da se signal javlja prilikom sudara dviju pčela u blizini akcelerometra. Pretpostavljeno je da u većini slučajeva pčele proizvode signal zbog iznenađenosti, te je tada i predložen naziv ‘whoop’ signal, umjesto ‘stop’ signala.
Ranije studije su možda krivo procijenile koja pčela proizvodi vibracije. Kada pčela želi spriječiti njihajući ples druge pčele, tada udari glavom glavu pčele koja pleše. Bencsik smatra da bi vibracija mogla biti iznenadni odgovor pčele koja je plesala a ne pčele koja je udarila tu pčelu, zato što je nemoguće odrediti od kuda točno dolazi. Razmjeni hrane među pčelama također prethodi sudaranje glava, što bi također moglo biti objašnjeno novom pretpostavkom.
Bencsik smatra da bi dobiveni rezultati mogli ponuditi novi način praćenja statusa kolonije slanjem malih signala i mjerenjem odziva. Pretpostavka je da bi kolonija koja nije pod stresom imala vrlo mali odziv, dok bi kolonija koja je pod stresom bila vrlo reaktivna na mali podražaj.
Izvor: NewScientist
Izvor istraživanja: PLoS One, DOI: 10.1371/journal.pone.0171162
Slika: Unsplash
