mi volimo pčele
S produživanjem dana, u prvoj se polovici siječnja “bude” i naše pčele. U gnijezdu (klubetu, klupku) pčelinje zajednice uspostavlja se novi toplinski i radni režim. Matica oprezno počinje polagati prva jaja. Dan se dulji i zanavljanje pčela mora krenuti, ali lagano, oprezno i odmjereno.
Pčelinja zajednica kao jedinstven i savršen organizam to besprijekorno zna. Zna da će hladna, neizvjesna i teška zima još dugo trajati. Njoj je u ovom periodu potreban samo mir. Pčelar joj to može i treba osigurati jer samo tako može biti od pomoći. Sve druge pčelarske aktivnosti, a posebice osluškivanje života pčela kucanjem u njihovo stanište, dodatno utopljavanje i dodavanje stimulativnih pogača zajednicama, u ovom periodu nisu od pomoći, već naprotiv. Da je bespotrebna pčelarska radoznalost kuckati po pčelinjem staništu, pčelari se u načelu slažu, ali radoznali rade po svom. Dodavanje pčelinjih pogača i dodatno utopljavanje pčelinjeg staništa u ovom periodu je velika pčelarska zabluda i neka druga tema.
Pčelari ovdje imaju suprotstavljena mišljenja. Ipak se mora znati da ovim preuranjenim radnjama, pored uznemiravanja pčela, dovodimo i pčelinju zajednicu u zabludu pa ona preuranjeno intenzivira proširivanje svoga legla. To za pčelinju zajednicu često biva kobno što obično rezultira krajem veljače (februara) i početkom ožujka (marta) ili se tada uoče posljedice pčelarskih zabluda. Pčelar tijekom siječnja (januara) i veljače (februara) treba nadzirati svoj pčelinjak i održavati ga urednim, spriječiti uznemiravanje pčela od životinja i ljudi, te sanirati eventualne štete koje su uzrokovali neželjeni gosti ili prirodni utjecaji.
Posebnu pažnju pčelar treba usmjeriti na stabilnost postolja jer u ovom periodu, uslijed vremenskih utjecaja, može doći do njihovog pomicanja i prevrtanja pčelinjih staništa. Ako je pčelinjak pravilno lociran tada je čišćenje snijega ispred pčelinjih staništa i s krovova nepotrebna, a često i štetna radnja.
U ovom periodu pčelar u svoje bilješke, pored vremenskih prilika, treba evidentirati datume pročisnih izleta pčela (a posebice prvi pročisni let), unos polena, nektara, vode i druga svoja zapažanja. Povremeno, svakih par dana u jutarnjim satima pčelar treba obići svoj pčelinjak i na svakoj pčelinjoj zajednici utvrditi i evidentirati brojnost mrtvih pčela na poletaljci i ispred – na zemlji.
Kada pčele opće s prirodom pčelar svoju pažnju treba usmjeriti na ponašanje pčela na letu svake pčelinje zajednice, ali i ispred (na zemlji) treba provjeriti ima li pčela “pješaka”. Pčelar treba znati da oboljele pčelinje jedinke nerado umiru u svom staništu pa ako im vremenske prilike dozvoljavaju one će, bolesne, na nogama izaći i tako se udaljiti od svog staništa.
U jutarnjim satima možemo ih uočiti odmah ispred leta ili u neposrednoj blizini (korak – dva) kako po zemlji gmižu udaljavajući se u pravcu istoka. Tako bolesne one se udalje i do 20 metara gdje je i najgušći oreol njihovog umiranja.
Na osnovu ovih zapažanja i evidencija te pregledom ladice u podnici i eventualno malog zadizanja zadnje ili prednje strane pčelinjeg staništa, pčelar s velikom preciznošću bez otvaranja određuje kako je zimovala svaka pčelinja zajednica. On pouzdano utvrđuje koliko pčelinja zajednica ima hrane, ima li maticu, ima li i kada se pojavilo leglo, kolika je njena brojnost, u kojem dijelu je klube ili njeno leglo locirano i koji je pravac njihovog kretanja. Pored toga, on može utvrditi je li pčelinja zajednica uznemiravana izvana ili iznutra i kakvo je njeno opće zdravstveno stanje.
Pčelar tada može procijeniti i donijeti odluku da u ovom periodu otvori pčelinje stanište kako bi nužno i neodložno intervenirao u cilju spašavanja pčelinje zajednice. U našim klimatskim i pašnim prilikama sve do kraja veljače (februara) nije potrebno i nije dobro da pčelar obavlja bilo kakve radnje na pčelinjim zajednicama, a koje zahtijevaju otvaranje njihovog staništa. Tek je krajem veljače (februara) ili početkom ožujka (marta) potrebno izvršiti prvi vizualni pregled pčela otvaranjem njihovog staništa.
Prilikom ovog vizualnog pregleda ponekad se nametne potreba da se na pojedinim pčelinjim zajednicama obave i posebne radnje koje zahtjeva pojedina zajednica. Ovo je period kada u većini godina raste lijeska i cvjetaju mnoge proljetne cvjetnice. Često u ovom periodu cvjeta drijen i vrba iva.
Pčelinje zajednice u prosjeku imaju 3 okvira legla. Prvim vizualnim pregledom pčelar otvara pčelinje stanište i bez vađenja okvira brzo i precizno utvrđuje ima li pčelinja zajednica maticu, broj ulica pčela i njihov položaj, položaj i količinu meda – hrane, vlažnost pčelinjeg staništa i utvrđuje opću sliku zdravstvenog stanja pčela.
Ako pčelar utvrdi da su okviri s medom (hranom) u nepovoljnom položaju, odnosno da su pčele sa svojim leglom krenule u pravcu gdje se nalazi manje meda primaknut će okvire s medom bliže leglu, a najčešće će situacija zahtijevati prenošenje takvih okvira na suprotnu stranu. U tom se slučaju okviri na kojima nema ili je manje meda izmještaju na bočne strane. Ovo manipuliranje okvirima u ovom periodu je iz nužde, a u pravilu se ni tada ne manipulira s okvirima koji su uz leglo, ali se oni s ramovima na kojima jeste leglo mogu zajedno pomjerati. Uz leglo se nikada ne stavljaju puni okviri zatvorenog meda.
Na satonoše se sada mogu postaviti prve pčelinje pogače, a obavezno se dodaju pčelinjim zajednicama za koje se utvrdi da imaju malo hrane. Ovdje je potrebno naglasiti da postavljanjem pčelinje pogače na satonoše pčelinja zajednica izgubi moć procjene raspoloživih količina hrane, pa uslijed toga može relativno brzo potrošiti i med i pogaču i tako umrijeti od gladi. Ukupnu raspoloživu hranu (sada raspoloživi med i šećernu pogaču) ona, kada su joj pčelinje pogače na satonošama, više i ne štedi već konzumira sve veće količine prvenstveno meda hraneći svoje leglo koje se u ovim okolnostima rapidno povećava.
Ekremov pčelinjak ostavlja bez daha
Uredan pčelinjak jedan je od uvjeta čitanja zdravstvenog stanja pčela!
- Ekrem Karahodžić
Ovom prilikom zamijenimo podnicu čistom i dezinficiranom, a njenu očistimo i obavezno pomoću plinskog plamenika (brenera) termički dezinficiramo. Podnice, kao dio pčelinjeg staništa najviše su izložene i podložne mnogim izazivačima zaraznih bolesti pčela pa je upravo njih potrebno posebno tretirati. Za razliku od prethodnog perioda, na novopostavljenoj podnici sada se potpuno zatvori njen uložak (ladica).
Nakon ovog prvog vizualnog pregleda, postavljanja pogače i zamjene ili dezinfekcije podnice, pčelinju zajednicu treba dodatno utopliti – suprotno od prethodnog stanja kada smo imali i suprotan cilj (usporavanje buđenja i razvoja pčela). Ovim radnjama osigurali smo pčelinjim zajednicama uvjete za ubrzani razvoj. U drugoj polovini ožujka (marta) kada se provodi glavni pregled pčela, a koji zahtijeva manipuliranje okvirima i tijelima, stvorit će se i uvjeti za stimulativno prihranjivanje pčela. Pored toga pčele će svakodnevno općiti s prirodom. Dan će se osjetno produžiti, a priroda će pčelama ponuditi izobilje polena i nektara, i sve će to rezultirati intenzivnim i eksplozivnim razvojem naših pčelinjih zajednica. Do tada na pčelinjaku, a na prikladnom mjestu, trebamo postaviti i higijenske pojilice.
Higijenske su pojilice one kod kojih su pčele prilikom uzimanja vode ispod nje pa u takvom položaju nije moguće onečistiti vodu. Higijenske pojilice nisu i ne mogu biti pojilice za piliće ili slične bare koje pčele nadlijeću i na njih slijeću. Ako pojilice nisu higijenske i ako ih pčelar ne može redovno održavati onda je bolje da se i ne postavljaju.
Jeste li znali da sve podatke navedene u tekstu možete evidentirati i kroz našu pčelarsku aplikaciju BeeRM? Isprobajte besplatno!
Autor: Ekrem Karahodžić
Izvor: Pčelarstvo karahodžić (tekst i foto)
